DOBROBIT ŽIVOTINJA

Dobrobit životinja

Dobrobit životinja je važan deo održive poljoprivrede.


Jaka povezanost između ljudi i životinja na Zapadnom Balkanu potiče od duge tradicije bavljenja stočarstvom na ovim prostorima. U ovom delu Evrope, još uvek se mogu videti pastirice ili pastiri, koji na livadi čuvaju stada ovaca ili krda goveda, uvek uz pratnju vernih pastirskih pasa.

Dobrobit životinja je deo dobre poljoprivredne prakse i tesno je povezana sa ostvarivanjem veće produktivnosti životinja i većim profitom, odnosno manjim gubicima i troškovima usled bolesti i povreda životinja.

Intenzivne poljoprivredne prakse koje narušavaju dobrobit farmskih životinja direktno utiču na povećanu emisiju gasova staklene bašte koji su glavni uzrok klimatskih promena, uništavanje prirodnih staništa divljih vrsta kroz širenje poljoprivrednih površina za uzgoj ratarskih kultura potrebnih za ishranu farmskih životinja u intenzivnim sistemima, kao i korišćenje i zagađivanje vodnih resursa u okolini farmi sa velikim brojem životinja (Organizacija UN za hranu i poljoprivredu – FAO, 2006).

18% emitovanih gasova staklene bašte prouzrokovano je intenzivnim uzgojem stoke – više nego saobraćaj (Organizacija UN za hranu i poljoprivredu – FAO, 2006)

“Dobrobit životinje pokazuje kako životinja reaguje na uslove u kojima živi. Životinja ima dobro stanje dobrobiti kada je zdrava, uhranjena, bezbedna, u stanju da ispolji prirodno ponašanje, ako joj je udobno i kada ne pati usled neprijatnih stanja kakva su bol, strah i stres.” (Svetska organizacija za zdravlje životinja – OIE, 2017)

Međunarodno prepoznat koncept „Pet sloboda“, može poslužiti kao koristan vodič za procenu stanja dobrobiti životinje:

      1. Sloboda od gladi i žeđi kroz obezbeđivanje dovoljnih količina kvalitetne hrane i sveže vode;
      2. Sloboda od neudobnosti kroz obezbeđivanje odgovarajućeg zaklona i mesta za odmor;
      3. Sloboda od bola, povreda i bolesti kroz obezbeđivanje brze i adekvatne veterinarske nege i preventivne zdravstvene zaštite;
      4. Sloboda od straha i stresa kroz obezbeđivanje uslova i postupaka koji ne dovode do mentalne patnje životinje;
      5. Sloboda ispoljavanja osnovnih oblika ponašanja karakterističnih za vrstu kroz obezbeđivanje dovoljno prostora, adekvatnih objekata za držanje životinja i odgovarajućeg društva životinja iste vrste.

Koncept pet sloboda je ugrađen u osnove svih međunarodnih i nacionalnih propisa koji se odnose na dobrobit životinja.

U mnogim ruralnim područjima, opstanak malih, obično ne toliko imućnih farmera, direktno je povezan sa opstankom i zdravljem životinja koje oni gaje, kao i sa kvalitetom proizvoda životinjskog porekla.

Veliki dobici u pogledu efikasnosti se mogu ostvariti unapređenjem proizvodnje na malim farmama kroz unapređenje ishrane, selekciju onih rasa stoke koja dobro reaguje na lokalnu klimu, obezbeđivanjem adekvatne veterinarske brige i takvom proizvodnom praksom koja životinjama obezbeđuje zadovoljenje potreba u ponašanju, odnosno smanjuje mogućnost stresa i povreda.

Dobrobit farmskih životinja je važan i nezaobilazan deo održive poljoprivrede.

Mnogi faktori doprinose proizvodnji sigurne i zdrave hrane, ali zdravlje i dobrobit životinja su od najvećeg značaja (Svetska organizacija za zdravlje životinja, OIE)

Održiva poljoprivreda mora biti održiva i u stočarskoj proizvodnji. Što su uslovi držanja životinja bolji, bolje je i stanje njihove dobrobiti. Time je dodata vrednost proizvoda ovih životinja veća, što ima pozitivan uticaj i na opšte zdravstveno stanje životinja i na zaradu poljoprivrednika.

Od 1950-ih godina, stočarstvo i stočarske prakse su se brzo menjale kako bi se povećao obim proizvodnje, a time je došlo i do primene nekih novih poljoprivrednih praksi. U industrijskim farmama veliki broj životinja se drži u uslovima koji negativno utiču na njihovu dobrobit. Primer za ovo su muzne krave, koje se nakon dve ili tri godine intenzivne muže vrlo često isključuju iz proizvodnje zbog lošeg zdravstvenog stanja (često dolazi do razvoja mastitisa ili hromosti). Ovakva poljoprivredna praksa dugoročno nije održiva, naročito za mala i srednja poljoprivredna gazdinstva.

Činjenica da su životinje svesna bića koja su u stanju da osete bol i patnju u industrijskim uslovima, u velikoj meri je zanemarena. Životinje često nisu u mogućnosti da ispoljavaju normalna ponašanja, a prostor u kome se drže je često toliko ograničen da sprečava životinju da ustane ili da se okrene. Primeri za ovakvo držanje su uski boksevi za uzgoj teladi, brojleri i baterijski kavezi za koke nosilje, zatim mali, ograničen prostor za suprasne krmače i mnogi drugi.

Koristi dobrog stanja dobrobiti životinja

UNAPREĐENJE
JAVNOG ZDRAVLJA

Naučna istraživanja vodećih svetskih stručnjaka iz oblasti ljudskog i životinjskog zdravlja pokazala su da intenzivne stočarske prakse imaju direktne posledice po ljudsko zdravlje.

UNAPREĐENJE JAVNOG ZDRAVLJA

Dostizanje visokih standarda u oblasti dobrobiti životinja pozitivno utiče na jačanje konkurentnosti proizvoda životinjskog porekla na domaćem i evropskom tržištu, a samim tim i na održiv ruralni razvoj (Medijski istraživački centar, 2012.).

Ljudi koji svojim životinjama obezbeđuju dobro stanje dobrobiti će imati višestruku korist od toga. Pravilnom brigom i obezbeđivanjem potrebne veterinarske nege farmskim životinjama, smanjuje se rizik od prenošenja bolesti zajedničkih ljudima i životinjama (tuberkuloza, tetanus, besnilo, ebola, trihineloza, pegavi tifus i mnoge druge). Mnogi paraziti za koje se mislilo da su pod kontrolom sve češće se ponovo pojavljuju, jer se životinje drže u uslovima koji odgovaraju razvoju i širenju ovih parazita, kao i mnogih drugih bolesti. Ovo dovodi i do sve češće upotrebe antibiotika i antiparazitika kako ne bi došlo do uginuća. Naučna istraživanja vodećih svetskih stručnjaka iz oblasti ljudskog i životinjskog zdravlja pokazala su da preterano korišćenje antibiotika i hormona u stočarskoj proizvodnji ima direktne posledice po ljudsko zdravlje.

EKONOMSKI RAZVOJ
I RAZVOJ LOKALNIH ZAJEDNICA

Prihod, socijalni status i sigurnost, hrana i odeća oko milijardu ljudi direktno zavise od životinja, pa je tako dobrobit ovih životinja ključna za njihovo izdržavanje (FAO, 2008).

EKONOMSKI RAZVOJ I RAZVOJ LOKALNIH ZAJEDNICA

Briga o dobrobiti farmskih životinja utiče na smanjenje ekonomskih gubitaka od loših proizvodnih praksi, odnosno utiče na povećanje izvoznog potencijala prehrambenih proizvoda koji sa aspekta dobrobiti životinja zadovoljavaju visoke zahteve potrošača. U mnogim lokalnim zajednicama, naročito seoskim, opstanak farmera zavisi od kvaliteta proizvoda životinjskog porekla koje se plasira na tržište, a kvalitet tih proizvoda zavisi od zdravlja samih životinja. Visoki standardi dobrobiti životinja utiču na povećanje kvaliteta proizvoda, koji su konkurentniji na tržištu, traženiji od potrošača, a farmerima donose veću zaradu i samim tim bolji položaj. Farmer koji gaji svoje životinje poštujući visoke standarde dobrobiti životinja, proizvešće kvalitetnije meso, mleko i jaja, koje potrošači rado kupuju. Visok kvalitet ovih proizvoda znači konkurentnost i obezbeđuje šansu za povećanje izvoza, što direktno utiče i na otvaranje novih radnih mesta.

EVROPSKE
INTEGRACIJE

Evropska unija prepoznaje značaj koji dobrobit životinja ima u pogledu bezbednosti hrane, kao i za razvoj konkurentne održive poljoprivrede.

EVROPSKE INTEGRACIJE

Dostizanje visokih standard u oblasti dobrobiti životinja pozitivno utiče na jačanje konkurentnosti proizvoda životinjskog porekla na domaćem i evropskom tržištu, a samim tim i na održiv ruralni razvoj (Medijski istraživački centar, 2012.).

Jedan od osnovnih principa legislative u Evropskoj uniji, koja se odnosi na zaštitu životinja je da ne budu podvrgnite nepotrebnom bolu niti mučenju. Ovo se reflektuje u jasnim propisima, koji se odnose na uslove pod kojima se domaće životinje mogu uzgajati, kao i u kakvim uslovima se mogu prevoziti i kakvim farmama klati. Ova pravila se konstantno ažuriraju u skladu sa stalnim napretkom naučnih saznanja i jedni su od najrigoroznijih na svetu.

Kada je Lisabonski ugovor stupio na snagu 2009. godine, dopunio je "Ugovor o funkcionisanju Evropske unije" i uveo priznanje da su životinje čulna bića. Član 13 poglavlja II navodi da:

"Pri formulisanju i sprovođenju razvoja poljoprivrede, ribarstva, transporta, unutrašnjeg tržišta, istraživanja i tehnologije, kao i politike u vezi sa Svemirom, Evropska unija i države članice će, s obzirom na to da su životinje čulna bića, u potpunosti uzeti u obzir potrebe zaštite dobrobiti životinja, uz poštovanje zakonodavnih ili administrativnih odredaba i običaja država članica koji se odnose posebno na verske obrede, kulturne tradicije i regionalno nasleđe ".



Top