ZAPADNI BALKAN - CRNA GORA

Priroda u službi poljoprivrede

Crna Gora se nalazi u jugoistočnom delu Zapadnog Balkana. Ukupna teritorija zemlje je 13.812 km², od čega je 37% poljoprivrednog zemljišta (uglavnom pašnjaka i livada). Prirodnim uslovima u Crnoj Gori karakterišu se velika brdska i planinska područja sa prepoznatljivim reljefom i samo malim područjima ravnice. Najviša planina je Durmitor, 2.522 m. Obala Jadrana je duga 293,5 km. Klima u Crnoj Gori se menja od Mediteranske do sub-kontinentalne i kontinentalne u vrlo kratkoj udaljenosti i pod uticajem blizine Jadranskog mora i lokalnog reljefa. U pogledu biogeografskih zona zemlja je gotovo ravnomerno podijeljena između Mediterana i Alpskog regiona, što pokazuje veliki kontrast u fizičkim uslovima u vrlo kratkom rastojanju.

Poljoprivreda u Crnoj Gori

U 2009. godini poljoprivredno zemljište pokrivalo je 37% teritorije zemlje. Poljoprivreda je u Crnoj Gori veoma raznovrsna, od uzgoja maslina i citrusa u obalskom pojasu, povrću i vinogradarstvu u centralnom delu, do ekstenzivnog uzgoja stoke posebno u severnom delu Crne Gore. Na poljoprivrednom zemljištu dominiraju pašnjaci (324.531 ha) i livade (126.931 ha), i zajedno predstavljaju 87% ukupnog poljoprivrednog zemljišta u zemlji.

Obradivo zemljište i kućni vrtovi pokrivaju manje od 9% poljoprivrednog zemljišta. Ovi sistemi se postepeno smanjuju (oko 2% od 2005. godine) uglavnom zbog urbanizacije i izgradnje infrastrukturnih objekata. Sa druge strane, površina voćnjaka (11.899 ha) i vinograda (4.386 ha) polako se povećava za 7% do 9%. Poljoprivreda je uglavnom radno intenzivna i predstavlja glavni ili značajan izvor prihoda za oko 50.000 seoskih domaćinstava. Poljoprivredne prakse su veoma niskog intenziteta. Karakteriše ih nizak nivo mehanizacije i/ili upotrebe hemikalija. U savremenim uslovima smatra se da je to prepreka tržišnoj konkurentnosti. Međutim, ove, tradicionalne karakteristike poljoprivrednih sistema se takođe smatraju prilikom za organsku proizvodnju i za plasman ekološki prihvatljivih proizvoda.

Poljoprivredna proizvodnja visoke prirodne vrednosti u Crnoj Gori

Pašnjaci i livade u Crnoj Gori su uglavnom prirodni i polu-prirodni i pokrivaju 450,000 hektara. Uglavnom se koriste ekstenzivno u gotovo svim regionima i mogu se zato smatrati poljoprivrednim zemljištem visoke prirodne vrednosti (Markovic et al. 2010). Najviše su skoncentrisani u severnim i severozapadnim delovima Crne Gore. (SEAP, 2010).

Karstni predeo se sastoji od centralnih regiona opština Cetinje i Nikšić i pokriva 21% celokupne teritorije Crne Gore. Poseduje vrlo mali deo obradivog zemljišta (samo 8% predela), koje se uglavnom nalazi u ponikvama i depresijama. Ova karakteristika u kombinaciji sa istaknutom bezvodnošću, ograničava proizvodnju biljaka (osim u Nikšiću i Grahovskom Polju). Najznačajniji poljoprivredni sektor u ovom regionu je stočarska proizvodnja, naročito uzgoj koza i ovaca, kojima najviše odgovaraju karstni pašnjaci. U poslednjih nekoliko godina, postoji blagi porast u broju goveda u Crnoj Gori, što je verovatno povezano sa razvojem prerađivačkih kapaciteta.

U Crnoj Gori, tradicionalni voćnjaci još uvek preovlađuju, naročito u kontinentalnom delu zemlje. Većina drveća maslina se gaji na tradicionalan način, bez redovnog orezivanja i sa naizmeničnim prinosima. U Crnoj Gori, planinski teren ograničava poljoprivrednu proizvodnju na sisteme dolina i uski priobalni pojas. Terasasta proizvodnja i suvi zidovi koji zadržavaju kamenje koje hvata veoma plitko površinsko zemljište su tradicionalne prakse. Ova dobro organizovana poljoprivredna infrastruktura je izuzetno osetljiva na depopulaciju koja dovodi do napuštanja ruralnih područja. Ratarska proizvodnja se obavlja samo u nekim dolinama, gde su se akumulirale aluvijalne naslage. Ona je dodatno ograničena oskudnim vodnim resursima. Većina domaćinstava održava male porodične parcele u blizini svojih kuća za proizvodnju voća i povrća. Dominantni poljoprivredni sistem je ekstenzivna paša goveda, ovaca i koza na polu-prirodnim pašnjacima.

kliknite na zemlju za detaljnije informacije o trenutnom stanju i potencijalu za razvoj poljoprivredne proizvodnje visoke prirodne vrednosti

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

SRBIJA Kosovo * Crna Gora Albanija Severna
Makedonija
Top