ZAPADNI BALKAN - SEVERNA MAKEDONIJA

Priroda u službi poljoprivrede

Severna Makedonija se nalazi na jugo-zapadnom delu Balkanskog poluostrva. Zemlja ima planinsku teritoriju (79%) pokrivenu dubokim slivovima i dolinama (19%) i tri velika jezera (blizu 2%). Planine na istoku su deo stare grupe Rodopskih planina, dok suna zapadu, planine deo mlade dinarske grupe u kojoj se nalazi najviši vrh u Severnoj Makedoniji - Golem Korab (2,764 m). Najveća ravnica je Pelagonijska ravnica, koja pokriva površinu od 4.000 km². Severna Makedonija ima tri preklapajuće klimatske zone koje takođe određuju glavne bio-geografske i agro-ekološke zone: sredozemnu, kontinentalnu i planinsku.

Poljoprivreda u Severnoj Makedoniji

Poljoprivreda predstavlja 13% BDP-a u Severnoj Makedoniji. Poljoprivredne prakse su veoma raznolike zbog specifične mešavine klime i reljefa, kultura i tradicija. U poslednjoj deceniji način korišćenja i pokrivenost zemljišta se neprestano menjaju: šume se značajno povećavaju, dok se pašnjaci konstantno smanjuju. Istovremeno, prosečna veličina farmi ostaje stabilna na oko 2,5 - 2,8 ha po farmi. Ovo se objašnjava činjenicom da ova cifra predstavlja samo privatno poljoprivredno zemljište na porodičnim imanjima. Velike zadruge i preduzeća se razmatraju odvojeno. Pored toga, pašnjaci se tretiraju kao sredstva od javnog interesa i zato njima upravlja Javno preduzeće za upravljanje pašnjacima, pa kao rezultat toga pašnjaci koje koriste farmeri nisu uzeti u obzir u ovim procenama.

Poljoprivredna zemljišta visoke prirodne vrednosti u Severnoj Makedoniji

Travnate površine u Severnoj Makedoniji su uglavnom prirodne i polu-prirodne. Većina se nalazi u planinskim predelima - Šar planina, Bistra, Korab, Jakupica, Suva Gora i druge. Mozaični pejzaž niskog obima proizvodnje odlikuju porodične bašte, mali tradicionalni voćnjaci, pojedinačna stabla, kao i vinogradi u sklopu domaćinstava. Lokalne sorte se još uvek gaje u porodičnim vrtovima na veoma ekstenzivan način. Tipični su, takođe, i tradicionalni voćnjaci (uglavnom kruške, jabuke i šljive) i vinogradi koji se gaje za sopstvenu potrošnju.

Žitarice koje se gaje intenzivnim putem se nalaze u nizijama sa plodnim zemljištem i pokrivaju oko 39,7% ukupne obradive površine. Neke od njih su važne za oko 33 vrsta ptica iz Aneksa 1 Direktive o pticama.

Goveda, ovce i koze pasu na velikim površinama polu-prirodnih i prirodnih pašnjaka u planinskim predelima gotovo čitave godine. Tokom zime se stada sele u ravnice centralne Severne Makedonije. Ekstenzivno držanje goveda koje se bazira na napasanju praktikuje se, kako od strane pojedinačnih poljoprivrednih proizvođača za njihovu ličnu upotrebu, tako i od strane tržišno orijentisanih porodičnih gazdinstava. Uzgoj ovaca je polu-nomadski i ima dugu tradiciju u Severnoj Makedoniji. Najčešće se spovodi u planinskim područjima duž granice severnih, zapadnih i istočnih delova zemlje. Najviše se koriste rase za kombinovanu proizvodnju mleka i mesa.

Upravljanje državnim pašnjacima u Severnoj Makedoniji

Skoro svi pašnjaci u Severnoj Makedoniji (a naročito planinski) pripadaju državi. Njihovo upravljanje je regulisano Zakonom o pašnjacima (2000). Opšte upravljanje je delegirano Javnom preduzeću za upravljanje pašnjacima (državno telo). Svake godine objavljuje se poziv za ponude za korišćenje pašnjaka. Korisnička prava se dodeljuju u skladu sa prirodnim granicama i kapacitetom pašnjaka. Pašnjaci iznad 1.200 m se koriste za pašu uglavnom u letnjim mesecima. Ugovori se potpisuju za period od 5 godina i poljoprivrednici za pravo da koriste pašnjake plaćaju nadoknadu po grlu.

U poslednje vreme, mnogi farmeri su izneli primedbe na način na koji se upravlja pašnjacima. Usled nedostatka fondova, Javno preduzeće trenutno samo prikuplja nadoknade od farmera, bez sprovođenja bilo kakvih mera za poboljšanje na pašnjacima. Mesta za napajanje i skloništa za životinje su skoro propala, a nova nisu podignuta. Putevi do udaljenih pašnjaka nisu održavani i ne mogu se koristiti. Sveobuhvatni rezultat je veliki gubitak područja za ispašu i poluprirodnih staništa zbog žbunja i invazije drveća. (Izvor: Stefanova, V., 2010, Pašnjaci u Severnoj Makedoniji (Pastures in Macedonia), neobjavljeni radni material).

kliknite na zemlju za detaljnije informacije o trenutnom stanju i potencijalu za razvoj poljoprivredne proizvodnje visoke prirodne vrednosti

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

SRBIJA Kosovo * Crna Gora Albanija Severna
Makedonija
Top