ISTRAŽIVANJE KAPACITETA OCD

Istraživanje kapaciteta OCD

Istraživanje kapaciteta organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu


Proces integracija država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju podrazumeva i brojne izazove u oblasti održive poljoprivrede i očuvanja prirode. Organizacije civilnog društva mogu značajno pomoći u odgovaranju na ove izazove, imajući u vidu njhovu poziciju “mosta između građana i nadležnih institucija” i prisustvo u lokalnim zajednicama. Međutim, da bi svoju ulogu u procesu evropskih integracija mogle uspešno da ostvare, organizacije civilnog društva moraju posedovati određene kapacitete poput: organizacione i finansijske održivosti, ekspertize, vidljivosti i podrške u zajednici, prepoznatosti od strane nadležnih institucija, umreženosti i kapaciteta za javno zastupanje.

Istraživanje kapaciteta organizacija civilnog društva u Srbiji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, sprovedeno je juna 2016 godine. Cilj istraživanja je bila procena kapaciteta organizacija civilnog društva u pet zemalja Zapadnog Balkana. Istraživanje je obuhvatilo 652 organizacije civilnog društva u zemljama Zapadnog Balkana koje primarno rade u oblastima održive poljoprivrede i očuvanja prirode. Istraživanje je sprovedeno u dve faze: prva faza istraživanja on-line informacija i internet prezentacija udruženja i druga faza istraživanja kapaciteta za javno zastupanje odabranog uzroka od 200 organizacija civilnog društva.

Na osnovu ovog istraživanja osmišljen je Program obuke i dodele bespovratih finansijskih sredstava organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu (Grant & Training Programme).

Najznačajniji zaključci:

1. Rasprostranjenost organizacija civilnog društva je neravnomerna

Primetna je neravnomerna distribucija organizacija civilnog društva u regionu. U Crnoj Gori, većina organizacija civilnog društva se može naći u severnom i centralnom delu zemlje. U Albaniji i Severnoj Makedoniji, većina organizacija, naročito onih sa velikim budžetima su locirane u prestonicama. U Srbiji, a naročito na Kosovu, organizacije se dominantno nalaze u pojedinim oblastima zemlje (prestonice zajedno sa još nekim gradovima i opštinama), što ostavlja manje razvijen civilni sektor u oblasti poljoprivrede u drugim zemljama.

2. Finansijska održivost organizacija civilnog društva je slaba

Istraživanje je pokazalo da oko 58% organizija civilnog društva ima godišnje budžete manje od 5.000 EUR; 15% organizacija ima budžete u rasponu od 5.000 do 10.000 EUR; dok 11% organizacija ima budžet u rasponu od 10.000 do 20.000 EUR. Samo 16% organizacija je označeno kao finansijski održivo sa godišnjim budžetima koji prelaze 20.000 EUR i više izvora finansiranja među kojima je i Evropska unija. Samo 4% organizacija u pet zemalja Zapadnog Balkana ima budžet preko 100.000 EUR na godišnjem nivou.

Slaba finasijska održivost predstavlja najznačajniji problem u radu organizacija civilnog društva u zemljama zapadnog Balkana. Ograničene mogućnosti finansiranja su motiv da neke od ovih organizacija realizuju projekte koji nisu u bliskoj vezi sa njihovom misijom, kako bi osigurali kratkoročni finansijski opstanak. Finansijska neodrživost i ograničeni rezultati javnog zastupanja su posledica odsustva strateškog planiranja i ekspertize što dominira među organizacijama sa godišnjim budžetom ispod 10.000 EUR.

3. Kapacitet organizacija za strateško planiranje je ograničen

Iako postoje određene specifičnosti u vezi sa pojedinim zemljama, uopšteno gledajući, kapacitet za strateško planiranje organizacija civilnog društva koje rade u oblasti poljoprivrede i očuvanja prirode, jeste u bliskoj vezi sa visinom njihovog godišnjeg budžeta.

Organizacije sa godišnjim budžetom manjim od 10.000 EUR najčešće nemaju jasno definisane misije, programe, odnosno posebne oblasti rada, već su posvećene jačanju svesti o širokom spektru tema. Organizacije čiji je godišnji budžet u rasponu između 10.000 i 20.000 EUR imaju jasnije definisana strateška opredeljenja, a njihovi projekti su uglavnom u skladu sa njihovim misijama. Sa druge strane, organizacije sa godišnjim budžetima preko 20.000 EUR najčešće imaju jasno definisane misije i strateške ciljeve, odnosno dobro razvijene programe koji obrađuju ograničen set problema. Interesantno je da iako Crna Gora predstavlja najmanju zemlju u regionu u pogledu broja stanovnika, organizacije civilnog društva koje rade u oblasti poljoprivrede i očuvanja prirode su u odnosu na veličinu broja stanovnika, najrazvijenije baš u Crnoj Gori.

4. Kapacitet za javno zastupanje je potrebno razvijati kod organizacija civilnog društva

I kapacitet za javno zastupanje organizacija civilnog društva, jeste u bliskoj vezi sa visinom njihovog godišnjeg budžeta.

Tako se aktivnosti javnog zastupanja organizacija sa godišnjim budžetom manjim od 5.000 EUR odnose pre svega na javne skupove i predavanja, kao i volonterske akcije. Organizacije čiji je godišnji budžet u rasponu između 10.000 i 20.000 EUR imaju veći fokus na programske aktivnosti, a neke su u mogućnosti da se uključe u procese donošenja odluka na lokalnom nivou i projektejavnog zastupanja. Organizacije sa godišnjim budžetima preko 20.000 EUR imaju veoma razvijene kapacitete za javno zastupanje. Međutim, imajući u vidu da samo 16% organizacija pripada ovoj kategoriji, zaključak je da su, generalno gledano, kapaciteti za javno zastupanje relativno slabi.

5. Politički ambijent je u razvoju ali mehanizmi saradnje organizacija sa državom postoje

Politički ambijent za rad organizacija civilnog društva je još uvek u razvoju. U svih pet zemalja postoje državne institucije posvećene razvoju organizacija civilnog društva. Instrumenti javnog finansiranja postoje u svim zemljama, ali se u različitom obimu koriste. Lokalne samouprave, kao i ministarstva nadležna za oblast poljoprivrede i/ili zaštite životne sredine su u svim zemljama u poziciji da finansiraju rad organizacija civilnog društva.

Najsnažnija politička podrška radu civilnog društva je primetna u Crnoj Gori. Sa druge strane, u Albaniji, jedan od većih problema za civilni sektor predstavlja registracija organizacija civilnog društva. Zbog otežanih i zahtevnih procedura, samo ograničan broj organizacija je registrovan, pa se pretpostavlja da u zemlji ima najmanje 8.000 organizacija civilnog društva, od kojih je samo 6.800 registrovanih.



Top